Pripremna faza ranog djetinjstva/EYFS (od predškolske dobi do upisa u vrtić, dob 2-5 godina)
Osnove ranog odgoja i obrazovanja (EYFS) postavljaju standarde za učenje, razvoj i brigu o vašem djetetu od 2 do 5 godina.
● EYFS IMA ČETIRI TEME I NAČELA
● Učenje i razvoj
● Pozitivni odnosi
● Poticajna okruženja
● Jedinstveno dijete
Razvoj dječjeg govornog jezika podupire svih sedam područjaučenje i razvoj. Dječje interakcije od ranogDob formira temelje za jezik i kognitivni razvoj. Broji kvalitetu razgovora koje vode s odraslima i vršnjacima tijekom cijelogdan u okruženju bogatom jezikom je ključan. Komentiranjem onoga što djecazanima ih ili što rade, te ponavljanje onoga što kažu novim vokabularomDodano je da će praktičari učinkovito razvijati dječji jezik. Često čitanjedjeci i aktivno ih angažirajući u pričama, publicistici, rimama i pjesmama,a zatim im pružajući široke mogućnosti korištenja i ugradnje novihriječi u raznim kontekstima, pružit će djeci priliku da napreduju. Krozrazgovor, pripovijedanje i igranje uloga, gdje djeca dijele svoje ideje spodrška i modeliranje od strane učitelja/učiteljice te osjetljivo postavljanje pitanja koje potičekako bi ih razradili, djeca se osjećaju ugodno koristeći bogat vokabulari jezične strukture.
Osobni, socijalni i emocionalni razvoj djece (PSED) ključan je za zdrav i sretan život djece te je temelj njihovog kognitivnog razvoja. Temelj njihovog osobnog razvoja su važne veze koje oblikuju njihov društveni svijet. Snažni, topli i podržavajući odnosi s odraslima omogućuju djeci da nauče razumjeti vlastite osjećaje i osjećaje drugih. Djecu treba podržati da upravljaju emocijama, razviju pozitivan osjećaj o sebi, postave si jednostavne ciljeve, imaju povjerenja u vlastite sposobnosti, da ustraju i čekaju ono što žele te usmjere pažnju prema potrebi. Kroz model i vodstvo odraslih, naučit će kako se brinuti za svoje tijelo, uključujući zdravu prehranu, i samostalno upravljati osobnim potrebama.
Kroz podržanu interakciju s drugom djecom, uče kako stvarati dobra prijateljstva, surađivati i mirno rješavati sukobe. Ove osobine pružit će sigurnu platformu s koje djeca mogu postići uspjeh u školi i kasnije u životu.
Tjelesna aktivnost je ključna za svestrani razvoj djece, omogućujući im sretan, zdrav i aktivan život7. Gruba i fina motorika postupno se razvijaju tijekom ranog djetinjstva, počevši od senzornih istraživanja i razvoja djetetove snage, koordinacije i
pozicijska svijest kroz vrijeme na trbuhu, puzanje i igru s predmetima i odraslima. Stvaranjem igara i pružanjem mogućnosti za igru u zatvorenom i na otvorenom, odrasli mogu podržati djecu u razvoju snage trupa, stabilnosti, ravnoteže, prostorne svijesti, koordinacije i agilnosti. Grube motoričke vještine pružaju temelj za razvoj zdravog tijela te socijalne i emocionalne dobrobiti. Fina motorička kontrola i preciznost pomažu u koordinaciji ruku i očiju, što se kasnije povezuje s ranom pismenošću. Ponavljane i raznolike prilike za istraživanje i igru s aktivnostima malog svijeta, zagonetkama, umjetnošću i obrtima te vježba korištenja malih alata, uz povratne informacije i podršku odraslih, omogućuju djeci da razviju vještinu, kontrolu i samopouzdanje.
Ključno je da djeca razviju cjeloživotnu ljubav prema čitanju. Čitanje se sastoji od dvije dimenzije: razumijevanja jezika i čitanja riječi. Razumijevanje jezika (potrebno i za čitanje i za pisanje) počinje od rođenja. Razvija se tek kada odrasli razgovaraju s djecom o svijetu oko njih i knjigama (pričama i publicistici) koje s njima čitaju te zajedno uživaju u rimama, pjesmama i pjesmama. Vješto čitanje riječi, koje se uči kasnije, uključuje i brzo usvajanje izgovora nepoznatih tiskanih riječi (dekodiranje) i brzo prepoznavanje poznatih tiskanih riječi. Pisanje uključuje transkripciju (pravopis i rukopis) i kompoziciju (artikuliranje ideja i njihovo strukturiranje u govoru, prije pisanja).
Razvijanje snažne osnove u brojevima ključno je kako bi sva djeca razvila potrebne gradivne blokove za izvrsnost u matematici. Djeca bi trebala moći samouvjereno brojati, razviti duboko razumijevanje brojeva do 10, odnosa među njima i obrazaca unutar tih brojeva. Pružanjem čestih i raznolikih prilika za izgradnju i primjenu ovog razumijevanja - poput korištenja manipulativnih predmeta, uključujući male kamenčiće i okvire za desetice za organiziranje brojanja - djeca će razviti sigurnu bazu znanja i vokabulara iz koje se gradi savladavanje matematike. Osim toga, važno je da kurikulum uključuje bogate mogućnosti za djecu da razvijaju svoje vještine prostornog rasuđivanja u svim područjima matematike, uključujući oblik, prostor i mjere. Važno je da djeca razviju pozitivne stavove i interese za matematiku, traže obrasce i odnose, uočavaju veze, 'isprobaju', razgovaraju s odraslima i vršnjacima o onome što primjećuju i ne boje se griješiti.
Razumijevanje svijeta uključuje vođenje djece da shvate svoj fizički svijet i svoju zajednicu. Učestalost i raspon dječjih osobnih iskustava povećavaju njihovo znanje i osjećaj za svijet oko sebe - od posjeta parkovima, knjižnicama i muzejima do susreta s važnim članovima društva poput policajaca, medicinskih sestara i vatrogasaca. Osim toga, slušanje širokog izbora priča, publicistike, rima i pjesama potaknut će njihovo razumijevanje našeg kulturno, društveno, tehnološki i ekološki raznolikog svijeta. Osim što gradi važno znanje, ovo proširuje njihovu poznavanje riječi koje podržavaju razumijevanje u različitim područjima. Obogaćivanje i proširivanje dječjeg vokabulara podržat će kasnije razumijevanje pročitanog.
Razvoj dječje umjetničke i kulturne svijesti podržava njihovu maštu i kreativnost. Važno je da djeca imaju redovite prilike za bavljenje umjetnošću, što im omogućuje istraživanje i igru sa širokim rasponom medija i materijala. Kvaliteta i raznolikost onoga što djeca vide, čuju i u čemu sudjelujuključno je za razvoj njihovog razumijevanja, samoizražavanja, vokabulara i sposobnosti komunikacije putem umjetnosti. Učestalost, ponavljanje i dubina njihovih iskustava temeljni su za njihov napredak u tumačenju i uvažavanju onoga što čuju, na što reagiraju i što promatraju.